Da li znaš da postoji grickalica koja može da bude odličan saveznik, posebno kada ti je cilj ravniji stomak?
U pitanju je badem – popularni orašasti plod čije jezgro obiluje korisnim nutrijentima.
Bademi se najčešće prodaju sirovi ili pečeni, a od njih se prave i brojni proizvodi poput bademovog mleka, ulja, maslaca, brašna, kao i slatke bademove paste poznate kao marcipan.
U nastavku teksta saznaćeš kako badem može da doprinese zdravijoj ishrani, boljoj sitosti i lakšem držanju apetita pod kontrolom.
Nutritivna vrednost badema na količinu od 100 g
| Energetska vrednost | 579 kCal |
| Proteini | 21,15 g |
| Ugljeni hidrati | 21,55 g |
| Vlakna | 12,5 g |
| Masti | 49,93 g |
| od kojih zasićene | 3,8 g |
Badem je energetski bogata namirnica, pa nije čudo što se često ubraja u visokokalorične grickalice.
U 100 g badema nalazi se 579 kCal.
U 100 g badema nalazi se 579 kCal.
Zanimljivo je, međutim, da se deo masti iz badema ne iskoristi u potpunosti, jer organizam ne razgradi uvek sve lipide iz ćelijske strukture ploda. To u praksi znači da stvarna apsorpcija energije može biti nešto niža u odnosu na broj koji stoji na papiru.
Upravo zato se badem često preporučuje kao kaloričnija, ali “pametna” užina — zasiti brzo, a lako se dozira.
Badem je jedan od boljih biljnih izvora proteina među orašastim plodovima. U 100 g badema ima 21,15 g proteina.
Iako ne spada u kompletne proteine poput onih iz mesa i jaja, badem sadrži širok spektar amino-kiselina, pa je odličan kao dopuna ishrani — posebno uz mlečne proizvode, jaja ili mahunarke.
U 100 g badema nalazi se 21,55 g ugljenih hidrata.
Važno je da znaš da dobar deo ukupnih ugljenih hidrata čine vlakna, pa je “neto” količina svarljivih ugljenih hidrata manja nego što deluje na prvi pogled. Zbog toga se badem često uklapa i u planove ishrane sa kontrolisanim unosom ugljenih hidrata.
Masti su najzastupljeniji makronutrijent u bademu. U 100 g badema ima 49,93 g masti.
Dominiraju mononezasićene masne kiseline, koje su popularne u zdravoj ishrani, naročito kada se badem jede u sirovom ili blago pečenom obliku, bez dodatnih ulja.
Badem je odličan izvor vlakana. U 100 g badema nalazi se 12,5 g vlakana.
S obzirom na to da se često jede u manjim porcijama, i šaka badema može da doprinese dnevnom unosu vlakana, što je korisno za sitost i uredniju probavu.
Badem se često povezuje sa podrškom zdravlju srca i krvnih sudova, pre svega zbog kombinacije zdravih masti, vitamina E i minerala poput magnezijuma.
Redovan, umeren unos orašastih plodova u okviru uravnotežene ishrane kod mnogih ljudi ide ruku pod ruku sa povoljnijim lipidnim profilom, posebno kada badem zamenjuje industrijske grickalice.
Badem se često navodi kao jedna od nutritivno najvrednijih grickalica.
Badem se često navodi kao jedna od nutritivno najvrednijih grickalica.
U praksi, badem može da bude koristan jer:
Iako je kaloričan, badem se često koristi u planovima za regulaciju telesne težine — baš zato što zasiti, pa može da smanji potrebu za dodatnim grickanjem.
Najvažnije je da se vodi računa o porciji. Šaka badema (otprilike 20–30 g) je obično sasvim dovoljna da dobiješ benefite, a da ne preteraš sa kalorijama.
U okviru uravnotežene ishrane, badem može da bude praktičan dodatak užini, doručku (npr. uz jogurt) ili kao dodatak salatama, kada želiš više sitosti i bolji nutritivni kvalitet obroka.
We have sent a 6-digit verification code to your email. Please enter it below to continue.
We have sent a 6-digit verification code to your email. Please enter it below to continue.