Ako tražiš zdrav i ukusan prilog koji se odlično slaže uz ribu, krompir ili meso, blitva je sjajan izbor.
Iako je lagana namirnica, blitva je poznata po tome što može doprineti unosu brojnih korisnih sastojaka koji su važni za organizam, pa je zato često na jelovniku onih koji vole jednostavne, a hranljive obroke.
U ovom tekstu pričaćemo o blitvi, njenim prednostima i tome kako može da se uklopi u ishranu, kao i kakav uticaj može imati na zdravlje i telesnu težinu.
Koristan savet: blitvu je najbolje kratko blanširati ili kuvati na pari, a zatim začiniti maslinovim uljem, belim lukom i limunom — tako zadržava prijatan ukus i dobar deo svojih korisnih sastojaka.
Nutritivna vrednost kuvane blitve na količinu od 100 g
| Energetska vrednost | 20 kCal |
| Proteini | 1,9 g |
| Ugljeni hidrati | 4,1 g |
| Šećeri | 1,1 g |
| Vlakna | 2,1 g |
| Masti | 0,1 g |
| od kojih zasićene | 0 g |
Blitva je odličan primer namirnice koja u sebi kombinuje malo kalorija i puno dobrih sastojaka, pa se često preporučuje kao zdrav prilog uz različita jela.
Zato je mnogima omiljena kada žele lagan obrok, a da pritom ne žrtvuju nutritivnu vrednost.
Nizak broj kalorija i visok nivo korisnih nutrijenata blitvu čine važnim sastojkom zdrave, uravnotežene ishrane.
Nizak broj kalorija i visok nivo korisnih nutrijenata blitvu čine važnim sastojkom zdrave, uravnotežene ishrane.
Kada se pravilno pripremi, blitva može biti jedan od najukusnijih priloga, a uz to ostaje „lagana“ i pogodna za svakodnevnu ishranu.
Iako blitva nije prva namirnica na koju se oslanjaš kada želiš više proteina, ona ipak sadrži određenu količinu ovog makronutrijenta.
Dodatno je zanimljivo da deo energije iz blitve dolazi i iz proteina, što je čini solidnim dodatkom obroku.
Za unos kompletnih proteina, najbolja opcija je da blitvu kombinuješ sa namirnicama koje su bogate proteinima, poput ribe, jaja, mesa ili mahunarki, u zavisnosti od toga kako se hraniš.
Ako paziš na unos ugljenih hidrata, blitva je povrće koje ti u tom smislu neće praviti problem.
Kao i većina povrća bez skroba, blitva ima nizak glikemijski indeks, što znači da se često smatra povoljnim izborom u obrocima kada želiš stabilniji nivo šećera u krvi.
Praktičan savet: blitva se odlično slaže sa limunom i belim lukom, a takva kombinacija može dodatno „osvežiti“ obrok i učiniti ga ukusnijim bez potrebe za teškim dodacima.
Kao zeleno lisnato povrće, blitva prirodno ima zanemarljivu količinu masti, i to uglavnom nezasićenih.
Zbog toga se lako uklapa i u režime ishrane gde se vodi računa o mastima.
Ako želiš da obrok bude zasitniji, a i dalje zdrav, blitvu možeš „podržati“ malom količinom maslinovog ulja ili šakom orašastih plodova sa strane.
Jedan od razloga zašto se blitva često preporučuje u ishrani jeste to što može da obezbedi značajnu dozu vlakana.
Vlakna imaju važnu ulogu u radu digestivnog sistema i doprinose osećaju sitosti.
Korisno je i da znaš da vlakna mogu pomoći u regulaciji nivoa šećera u krvi, kao i u održavanju normalnih vrednosti holesterola, što je posebno važno kada želiš da ti ishrana bude uravnotežena.
Blitva je poznata po tome što može doprineti unosu važnih vitamina, posebno vitamina A i K, a ujedno sadrži i značajne količine vitamina C i E.
Vitamin K se povezuje sa zgrušavanjem krvi i važnim ćelijskim procesima, zbog čega je blitva često isticana kao korisna namirnica u raznovrsnoj ishrani.
Osim vitamina, blitva je dobar izvor antioksidanata, što je još jedan razlog zašto se ubraja u kvalitetno zeleno lisnato povrće.
Antioksidanti iz blitve štite tvoje telo od štetnog uticaja slobodnih radikala i tako sprečavaju pojavu niza opasnih bolesti.
Antioksidanti iz blitve štite tvoje telo od štetnog uticaja slobodnih radikala i tako sprečavaju pojavu niza opasnih bolesti.
Pored polifenola i antioksidativnih vitamina (C i E), blitva sadrži i antioksidante luteina i selena, koji se često pominju u kontekstu zaštite ćelija.
Kada su u pitanju minerali, blitva se često navodi kao dobar izvor gvožđa, magnezijuma, mangana i fosfora, a u većoj meri sadrži i kalcijum.
Zahvaljujući takvom sastavu, blitva može biti odličan dodatak jelovniku, naročito ako želiš da povećaš unos zelenog lisnatog povrća.
Na osnovu svega navedenog, blitva se često preporučuje kao namirnica koja može pomoći u kontroli telesne težine.
Zbog vlakana, blitva može doprineti većoj sitosti nakon obroka i time smanjiti rizik od prejedanja.
Pošto je lagana i niskokalorična, lako se uklapa u plan ishrane za zdravo mršavljenje, posebno kao prilog uz proteine.
Konzumiranje blitve i drugog zelenog lisnatog povrća često se preporučuje i posle treninga, jer tako organizmu obezbeđuješ korisne nutrijente potrebne za oporavak.
Praktičan savet: nakon kuvanja je dobro da blitvu samo kratko propržiš na maslinovom ulju sa belim lukom, kako bi zadržala teksturu i ukus, bez nepotrebnog „razvlačenja“ u vodi.