Šta ti prvo padne na pamet kada pomisliš na savršen dezert?
Za mnoge su to upravo jagode — voće koje je istovremeno osvežavajuće, ukusno i nutritivno bogato.
Jagode su odličan primer namirnice koja može da se uklopi i u “slatku” užinu, ali i u plan ishrane u kojem želiš da vodiš računa o telesnoj težini.
Osim toga, jagode prirodno imaju relativno malo šećera, a sadrže i brojne vitamine, minerale i antioksidanse koji mogu pozitivno uticati na tvoje zdravlje.
U nastavku teksta saznaćeš koje su nutritivne vrednosti jagoda, kao i kako one mogu da utiču na tvoje zdravlje i kilažu.
Nutritivna vrednost jagoda na količinu od 100 g
| Energetska vrednost | 32 kCal |
| Proteini | 0,67 g |
| Ugljeni hidrati | 7,68 g |
| Šećeri | (nema informacije) |
| Vlakna | 2,00 g |
| Masti | 0,30 g |
| od kojih zasićene | 0,02 g |
Jagode su niskokalorično voće.
Porcija od 100 g svežih jagoda ima samo 32 kalorije.
Porcija od 100 g svežih jagoda ima samo 32 kalorije.
To znači da možeš da ih jedeš kad god se uželiš njihovog ukusa, a posebno su najlepše u kasno proleće i rano leto, tokom sezone jagoda.
Jagode u svom sastavu imaju vrlo malo proteina — svega 0,67 g na 100 g.
Iako generalno nisu značajan izvor proteina, jagode mogu da izazovu reakcije kod osoba koje imaju alergije, naročito u okviru tzv. ukrštene alergije (npr. kod ljudi osetljivih na polen).
Ukupan sadržaj ugljenih hidrata u jagodama je nizak.
Zbog visokog udela vode, koja čini oko 91% njihovog sastava, jagode imaju oko 7,68 g ugljenih hidrata na 100 g.
Jednim delom su to vlakna, dok ostatak čine prirodni šećeri, poput glukoze i fruktoze.
Iako su prijatnog i slatkastog ukusa, jagode u praksi imaju relativno malo šećera, zbog čega se ubrajaju u voće sa niskim glikemijskim indeksom.
Sadržaj masti u jagodama je zanemarljiv i iznosi svega 0,3 g na 100 g jagoda.
Jagode su solidno snabdevene vlaknima.
Unosom 100 g jagoda, unećeš oko 2 g dijetalnih vlakana, koja su važna za urednu probavu.
Vlakna su nesvarljivi ugljeni hidrati koji služe kao hrana korisnim bakterijama u crevima, pa imaju značajnu ulogu ne samo u varenju, već i u opštem zdravlju organizma.
Jagode su poznate po svom bogatom sadržaju vitamina i biljnih jedinjenja.
Posebno se ističu kao odličan izvor vitamina C, koji doprinosi jačanju imuniteta.
Porcija od 100 g jagoda gotovo u potpunosti može da pokrije dnevne potrebe za vitaminom C.
Porcija od 100 g jagoda gotovo u potpunosti može da pokrije dnevne potrebe za vitaminom C.
Osim vitamina C, jagode sadrže i mangan, folate i kalijum, kao i niz drugih korisnih mikronutrijenata.
Crvena boja jagoda potiče od antocijana — biljnih pigmenata koji se povezuju sa pozitivnim uticajem na zdravlje srca i krvnih sudova.
Kao i drugo bobičasto voće, jagode sadrže i polifenole, moćne antioksidanse koji pomažu organizmu u borbi protiv oksidativnog stresa i upalnih procesa.
Zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu i sadržaju vlakana, jagode mogu doprineti i stabilnijem nivou šećera u krvi, posebno kada se jedu u okviru obroka.
Takođe, sve više se ispituje i potencijalno povoljan uticaj jagoda na lipidni profil, uključujući i LDL („loš”) holesterol.
Pošto su jagode niskokalorične i bogate vodom, lako se uklapaju u ishranu kada je cilj mršavljenje ili kontrola apetita.
Visok sadržaj vode može da doprinese osećaju osveženja i sitosti, dok vlakna pomažu da užina bude „stabilnija” i da te duže drži sitim.
Jagode mogu biti dobar izbor i nakon treninga, jer uz osvežavajući ukus unosiš i korisne mikronutrijente, među kojima je važan kalijum, koji učestvuje u normalnoj funkciji mišića i regulaciji tečnosti u organizmu.
Zbog antioksidanasa i vitamina C, jagode su odličan dodatak ishrani aktivnih ljudi, posebno u periodima većeg napora i oporavka.