Krastavac je jedna od onih namirnica koje se često viđaju i u kuhinji i u rutini nege kože — tanki kolutići na očima su gotovo univerzalan trik za osvežen izgled.
Iako ga najčešće svrstavamo u povrće, krastavac je botanički zapravo voće, baš kao i paradajz, jer nastaje iz cveta i sadrži seme.
Zanimljivo je i da krastavci mogu dostići neverovatne dimenzije u specifičnim uslovima uzgoja — zabeleženi su primeri izuzetno velikih plodova, uključujući i one koji teže više kilograma.
Nutritivna vrednost krastavca na količinu od 100 g
| Energetska vrednost | 14 kCal |
| Proteini | 0,65 g |
| Ugljeni hidrati | 1,8 g |
| Vlakna | 0,7 g |
| Masti | 0,11 |
| od toga zasićene | 0,037 |
Krastavac se često navodi kao primer namirnice sa vrlo malo kalorija, jer je najvećim delom građen od vode.
U 100 g krastavca nalazi se oko 14 kCal.
U 100 g krastavca nalazi se oko 14 kCal.
Zbog ovako niske energetske vrednosti, krastavac je odličan dodatak obrocima kada želiš veći volumen na tanjiru, bez značajnog povećanja kalorijskog unosa.
Krastavac nije namirnica koja se bira zbog proteina. Na 100 g krastavca dolazi svega 0,65 g proteina. Ipak, u salatama i obrocima u kombinaciji sa jogurtom, sirom, jajima ili mesom, može doprineti ukupnom nutritivnom profilu obroka.
Krastavac sadrži vrlo malo ugljenih hidrata, pa se lako uklapa i u režime ishrane sa smanjenim unosom UH. U 100 g krastavca ima oko 1,8 g ugljenih hidrata.
Jedan deo te količine otpada na vlakna (nesvarljive ugljene hidrate), dok su prirodni šećeri prisutni u minimalnoj meri. U praksi, čak i veća porcija krastavca retko značajno utiče na dnevni unos ugljenih hidrata.
Krastavac je gotovo bez masti. U 100 g krastavca ima približno 0,01 g masti, što je zanemarljiva količina.
Kalorije obroka najčešće rastu tek kada se krastavac kombinuje sa masnijim prelivima (ulje, majonez, kremasti sosovi), pa tu vredi biti pažljiv.
Krastavac nije među najbogatijim izvorima vlakana, ali ih ipak sadrži u manjoj količini. Na 100 g krastavca dolazi oko 0,7 g vlakana.
Ako želiš da iz krastavca izvučeš maksimum, često je korisno da ga jedeš sa korom (dobro opranom), jer se deo vlakana nalazi upravo u njoj.
Krastavac je jednostavna, ali vrlo praktična namirnica — posebno zbog toga što je izuzetno bogat vodom.
Najčešće koristi koje se ističu su:
Krastavac sadrži biljno jedinjenje fizetin, koje se pominje u kontekstu podrške kognitivnim funkcijama.
Krastavac sadrži biljno jedinjenje fizetin, koje se pominje u kontekstu podrške kognitivnim funkcijama.
Pošto krastavac sadrži oko 95% vode, često prija u toplijim danima, posle fizičke aktivnosti ili kad želiš da povećaš unos tečnosti i kroz hranu.
Krastavac je čest izbor u planovima ishrane za regulaciju telesne težine, jer daje “puniji” obrok uz minimalan kalorijski unos.
Kombinacija vode i male količine vlakana može doprineti sitosti, posebno ako ga jedeš uz proteinsku namirnicu (npr. grčki jogurt, nemasni sir, tuna ili piletina).
Ako želiš da krastavac stvarno bude saveznik tokom dijete, najvažnije je da obratiš pažnju na dodatke: masni prelivi i sosovi su najčešći razlog zašto salata postane mnogo kaloričnija nego što izgleda.
We have sent a 6-digit verification code to your email. Please enter it below to continue.
We have sent a 6-digit verification code to your email. Please enter it below to continue.