Malo je namirnica koje su toliko rasprostranjene u različitim kuhinjama sveta kao što je piletina. Praktična je, lako se priprema i može da se uklopi u bezbroj recepata — od brzih obroka, do tradicionalnih supa i čorbi.
Gotovo svaki deo pileta ima svoju ulogu u ishrani, ali se mnogima kao favorit izdvaja upravo pileći batak. Razlog je jednostavan: batak je poznat po punijem ukusu i sočnosti, pa često „pobeđuje“ i u rerni i na grilu, ali i u jelima na kašiku.
U nastavku teksta saznaćeš najvažnije informacije o pilećem bataku i kako može da se uklopi u uravnoteženu ishranu.
Nutritivna vrednost pilećeg bataka na količinu od 100 g
| Energetska vrednost | 184 kCal |
| Proteini | 24,2 g |
| Ugljeni hidrati | 0 g |
| Šećeri | 0 g |
| Vlakna | 0 g |
| Masti | 9 g |
| od kojih zasićene | 2,4 g |
Pileći batak se često opisuje kao umereno kalorična namirnica, ali je važno da znaš da njegova „jačina“ najviše zavisi od toga kako je pripremljen i da li ga jedeš sa kožicom.
U odnosu na belo meso, batak je obično sočniji i punijeg ukusa, jer prirodno ima više masnoće. S druge strane, i dalje je „lakši“ izbor od nekih drugih delova piletine (npr. krilaca ili karabataka), naročito kada se priprema bez dodatnog ulja i bez pohovanja.
Batak je odličan izbor kada želiš ukusniji komad piletine, a da i dalje ostaneš u okvirima uravnotežene ishrane.
Pileći batak je vrlo dobar izvor visokokvalitetnih (kompletnih) proteina, što znači da ti obezbeđuje sve esencijalne amino-kiseline koje telo koristi za oporavak, izgradnju i očuvanje mišićne mase.
Zato je batak praktičan izbor kada želiš obrok koji „drži sitost“, posebno ako ga kombinuješ sa povrćem i nekim izvorom složenih ugljenih hidrata (npr. integralni pirinač, krompir ili mahunarke).
Pileći batak prirodno ne sadrži ugljene hidrate. Ako ih ima u obroku, oni dolaze iz priloga (pirinač, testenina, hleb, krompir), kao i iz načina pripreme (pohovanje, gusti sosevi, marinirani prelivi sa šećerom i slično).
Glavna razlika između bataka i belog mesa je upravo u višem sadržaju masti, što je i razlog zašto je batak često mekši i ukusniji.
Najvažnija praktična stvar ovde je kožica:
ako jedeš batak sa kožicom, unos masti i kalorija ide značajno gore
ako skineš kožicu, dobijaš „čistiji“ proteinski obrok, sa manje ukupne masnoće
Takođe, način pripreme pravi veliku razliku: pečenje u rerni, kuvanje ili priprema na grilu obično su „lakše“ varijante od prženja u ulju ili pohovanja.
Kao i ostale namirnice životinjskog porekla, pileći batak ne sadrži vlakna.
Zato uz njega ima smisla dodati prilog koji donosi vlakna (salata, blitva, boranija, povrće sa roštilja, integralne žitarice).
Pileći batak može imati vrlo pozitivan uticaj na ishranu, posebno ako ti je cilj: – bolja sitost kroz obrok – unos kvalitetnih proteina – podrška oporavku i očuvanju mišićne mase
Batak takođe može doprineti unosu važnih mikronutrijenata koji se prirodno nalaze u mesu, posebno minerala i vitamina B kompleksa.
Važno: kvalitet mesa je bitan — piletina iz kvalitetnijeg uzgoja (npr. slobodniji uzgoj) često se navodi kao bolji izbor u praksi, naročito zbog ukupnog nutritivnog profila i načina ishrane životinje.
Najzdraviji „trik“ kod bataka je jednostavan: biraj jednostavnu pripremu i odluči da li ti kožica odgovara u okviru tvog cilja.
Pileći batak može da se uklopi i u ishranu za mršavljenje i u ishranu za povećanje mišićne mase — ključ je u porciji i načinu pripreme.
Ako želiš da smršaš, praktičniji izbor je batak bez kožice i priprema bez dodatnog ulja (kuvano, rerna, gril).
Ako želiš da dobiješ na masi ili ti treba kaloričniji obrok, batak sa kožicom može biti korisniji jer je „jači“ i energetski gušći.
U praksi, batak je često odličan kompromis: ukusniji je od belog mesa, a i dalje može da bude „fit“ obrok ako se pametno spremi.