Kada je avokado iz Centralne Amerike stigao na zapadnu obalu SAD, prvobitni naziv iz astečkog jezika bio je nezgodan za izgovor i teško se “primao” u svakodnevnom govoru.
Bilo je pokušaja da se avokado predstavi kao „aligatorova kruška“, zbog oblika i kore, ali taj naziv nikada nije zaživeo. Na kraju je pojednostavljena varijanta starog naziva postala ono što danas svi znamo: avokado.
Ovo voće je posebno cenjeno zbog svoje kremaste teksture i specifičnog ukusa, ali i zato što je jedan od najpoznatijih prirodnih izvora zdravih masti. Upravo zbog toga, avokado je godinama unazad postao čest izbor u raznim planovima ishrane — od laganih obroka do ozbiljnih sportskih jelovnika.
U nastavku teksta saznaćeš kakav je njegov nutritivni sastav i na koje načine može da doprinese zdravlju i kontroli telesne težine.
Nutritivna vrednost avokada na količinu od 100 g
| Energetska vrednost | 160 kCal |
| Proteini | 2 g |
| Ugljeni hidrati | 8,53 g |
| Šećeri | 0,66 g |
| Vlakna | 6,7 g |
| Masti | 14,66 g |
| od kojih zasićene | 2,126 g |
Avokado je umereno kalorična namirnica, ali je važno da znaš da većina njegovih kalorija dolazi iz masti – i to onih „dobrih“.
U 100 g avokada (otprilike pola ploda prosečne veličine) ima oko 160 kalorija.
U 100 g avokada ima oko 160 kalorija, a najveći deo energije potiče iz masti, koje dominiraju njegovim nutritivnim profilom.
Avokado nije poznat kao proteinska namirnica. U 100 g avokada nalazi se oko 2 g proteina, pa se obično kombinuje sa izvorima proteina (npr. jaja, tunjevina, piletina, grčki jogurt).
Avokado ima nizak udeo ugljenih hidrata. U 100 g sadrži oko 8,6 g ugljenih hidrata, ali je važno da veći deo toga otpada na vlakna, dok je šećera malo. Zbog tog odnosa, avokado se često svrstava u namirnice sa nižim glikemijskim opterećenjem.
U 100 g avokada nalazi se oko 14,7 g masti. Najzastupljenije su mononezasićene masne kiseline, posebno oleinska kiselina (ista ona po kojoj je poznato i maslinovo ulje). Ovaj tip masti se često povezuje sa podrškom zdravlju srca i boljim lipidnim profilom, kada je deo uravnotežene ishrane.
Jedna od najvećih prednosti avokada je odličan sadržaj vlakana.
U 100 g avokada dobijaš značajan deo dnevnih potreba za vlaknima.
Vlakna doprinose boljoj probavi, dužem osećaju sitosti i stabilnijem nivou šećera u krvi, jer usporavaju varenje i apsorpciju ugljenih hidrata.
Avokado je nutritivno „gust“ – ima malo šećera, dobar udeo vlakana i kvalitetne masti, a uz to donosi i čitav niz mikronutrijenata.
Najčešće se ističu:
Posebno je zanimljivo to što avokado može da „pomogne“ apsorpciji nutrijenata iz drugih namirnica — naročito onih koji se rastvaraju u mastima (na primer, kada u salatu dodaš avokado, telo lakše iskoristi određene vitamine i pigmente iz povrća).
Takođe, u okviru uravnotežene ishrane, avokado se često povezuje sa povoljnijim vrednostima holesterola i triglicerida, upravo zbog kombinacije vlakana i mononezasićenih masti.
Avokado može biti odličan saveznik i kada vodiš računa o telesnoj težini — iako nije „niskokaloričan“, često pomaže da se lakše zasitiš.
Zbog kombinacije vlakna + masti, avokado doprinosi dužem osećaju sitosti, pa mnogima olakšava kontrolu apetita i smanjuje potrebu za grickalicama.
Najbolje ga je uklapati pametno: kao dodatak salatama, uz jaja, u sendviču umesto majoneza, ili kao kremasti deo obroka uz izvor proteina.