Godinama se u stručnim krugovima raspravljalo o tome odakle tačno potiče kajsija. Jedno vreme preovlađivalo je mišljenje da je njena “postojbina” područje današnje Jermenije, pa je zbog toga često nazivana i “jermenska šljiva”.
Kasnije su se pojavile teorije da se kajsija gajila još u antičkoj Kini, dok drugi izvori njen uzgoj povezuju i sa prostorom Indije, u veoma ranom periodu istorije.
Bez obzira na to gde je tačno nastala, jedno je sigurno: kajsija je voćka koja se lako uklapa u ishranu, a pritom može da doprinese i boljem osećaju energije, izgledu kože i ukupnom zdravlju.
Nutritivna vrednost kajsije na količinu od 100 g
| Energetska vrednost | 48 kCal |
| Proteini | 1,40 g |
| Ugljeni hidrati | 11,12 g |
| Šećeri | 9,24 g |
| Vlakna | 2,0 g |
| Masti | 0,39 g |
| od kojih zasićene | 0,027 g |
Kajsija je voće osvežavajućeg ukusa i relativno niske kalorijske vrednosti, zbog čega se lako uklapa u većinu planova ishrane.
U 100 g kajsije nalazi se oko 48 kCal.
U 100 g kajsije nalazi se oko 48 kCal.
Zanimljivo je da veliki deo sastava kajsije čini voda (oko 85%), dok ostatak otpada na prirodne šećere, vlakna i niz korisnih mikronutrijenata.
Kao i kod većine voća, proteini nisu “glavna priča” kod kajsije. U 100 g kajsije nalazi se približno 1,4 g proteina.
Ako želiš zasitniji obrok, kajsiju je praktično kombinovati sa namirnicama koje su bogatije proteinima (npr. jogurt, skuta, orašasti plodovi ili ovsene pahuljice).
Kajsija najveći deo svoje energije dobija iz ugljenih hidrata. U 100 g ima oko 11,1 g ugljenih hidrata, od čega je približno 9,2 g šećera.
To ne znači da treba da je izbegavaš, čak ni kada paziš na kalorije — u umerenoj količini kajsija može biti odlična užina koja brzo podigne energiju, posebno kada ti treba nešto lagano i slatko.
Kajsija je prirodno siromašna mastima. U 100 g ima oko 0,39 g masti, a zasićene masti su prisutne tek u tragovima.
Važno je samo da razlikuješ svežu kajsiju od prerađenih varijanti: u kolačima, džemovima i industrijskim proizvodima ukupne kalorije i masti najčešće dolaze iz dodatih sastojaka, a ne iz same kajsije.
U 100 g kajsije nalazi se oko 2 g vlakana. Kombinacija rastvorljivih i nerastvorljivih vlakana doprinosi urednijoj probavi i boljem osećaju sitosti.
Rastvorljiva vlakna mogu pomoći stabilnijem nivou šećera u krvi, dok nerastvorljiva vlakna doprinose redovnijem pražnjenju creva i “lakšem stomaku”.
Kajsija je niskokalorična, a istovremeno donosi vredne mikronutrijente i antioksidanse. Među njima se posebno izdvajaju:
Kajsija se često ističe kao voće koje može doprineti smanjenju oksidativnog stresa i upalnih procesa u organizmu.
Kajsija sadrži polifenole (među njima i flavonoide) koji pomažu telu u neutralisanju slobodnih radikala, što je važno za dugoročno očuvanje zdravlja i prevenciju hroničnih problema.
Ako voliš kajsije, dobra vest je da ih možeš uklopiti i u plan ishrane za održavanje ili smanjenje telesne težine.
Zbog umerenog broja kalorija i prisustva vlakana, kajsija može da bude dobar izbor za užinu, posebno ako je kombinuješ sa namirnicama koje duže drže sitost (npr. jogurt, skyr, orašasti plodovi ili žitarice).
Tako dobijaš ukusnu kombinaciju koja daje energiju, a pritom pomaže da lakše kontrolišeš apetit tokom dana.