O povrću često sudimo na osnovu boja, i što su one življe, povrće nam izgleda zdravije.
Karfiol je dobar primer da tako ne mora uvek da bude.
Iako beličasti “cvetovi” karfiola imaju malo kalorija, ova namirnica obiluje hranljivim materijama koje mogu pozitivno da utiču na tvoje zdravlje i regulaciju telesne težine.
Nutritivna vrednost karfiola na količinu od 100 g
| Energetska vrednost | 25 kCal |
| Proteini | 1,98 g |
| Ugljeni hidrati | 5,30 g |
| Šećeri | (nemamo informaciju) |
| Vlakna | 2,50 g |
| Masti | 0,10 g |
| od kojih zasićene | 0,03 g |
Karfiol je niskokalorična namirnica, koja u svom sastavu ima oko 92% vode.
Količina od 100 g karfiola sadrži svega 25 kalorija.
Količina od 100 g karfiola sadrži svega 25 kalorija.
Zahvaljujući blagom ukusu, karfiol se u raznim jelima koristi kao zamena za namirnice bogate kalorijama, kao što su pirinač ili brašno.
U 100 g karfiola nalazi se manje od 2 g proteina, zbog čega se karfiol ne svrstava u namirnice bogate proteinima.
Ipak, odličan je za kombinovanje sa hranom koja je bogata proteinima (meso, riba, jaja, sir, mahunarke), jer obroku dodaje volumen uz minimalno kalorija.
Karfiol je sa razlogom popularan u dijetama koje nisu bogate ugljenim hidratima.
U 100 g karfiola nalazi se ukupno 5,30 g ugljenih hidrata, pri čemu tek nešto manje od polovine čine svarljivi ugljeni hidrati, a ostatak otpada na vlakna.
Primera radi, pirinač (u zavisnosti od vrste i pripreme) može imati višestruko više ugljenih hidrata u odnosu na karfiol, zbog čega karfiol često služi kao “low-carb” zamena u receptima.
Karfiol nije bogat mastima — 100 g ovog povrća sadrži svega 0,10 g masti.
Karfiol je dobar izvor vlakana i 100 g ove namirnice sadrži 2,5 g vlakana.
Vlakna su važna za probavu i mogu doprineti osećaju sitosti, što je posebno korisno kada želiš da regulišeš apetit i unos kalorija.
Karfiol obiluje antioksidansima iz grupa kao što su glukozinolati i izotiocijanati.
U naučnoj literaturi ova jedinjenja se često povezuju sa zaštitnim efektima u organizmu, uključujući i potencijalnu ulogu u smanjenju rizika od nekih hroničnih bolesti, kada su deo uravnotežene ishrane.
Isto važi i za karotenoide i flavonoide, druge grupe antioksidanasa prisutne u karfiolu.
Karfiol u značajnoj meri sadrži vitamin C, koji pored uloge u imunitetu ima i važna antioksidativna i protivupalna svojstva.
Karfiol u značajnoj meri sadrži vitamin C, koji pored uloge u imunitetu ima i važna antioksidativna i protivupalna svojstva.
Pored toga, karfiol sadrži i sledeće mikronutrijente:
Karfiol (kao i brokoli) ubraja se među bolje biljne izvore holina, mikronutrijenta koji je važan za normalno funkcionisanje nervnog sistema i metabolizam.
Osim toga, karfiol sadrži i sulforafan, fitojedinjenje koje se u istraživanjima često ispituje zbog svog potencijalnog zaštitnog delovanja na ćelije.
Karfiol je niskokalorična namirnica koju možeš da jedeš u većim količinama, bez značajnog uticaja na kalorijski unos.
Visok sadržaj vode, solidan udeo vlakana i malo ugljenih hidrata zajedno čine karfiol pogodnom namirnicom za regulaciju telesne težine.
Postoji mnogo recepata u kojima karfiol možeš da koristiš kao zamenu za visokokalorične namirnice — na primer kao “pirinač” od karfiola (sitno rendan i kratko termički obrađen), kao bazu za krem čorbe, ili kao deo testa i zapečenih jela.
We have sent a 6-digit verification code to your email. Please enter it below to continue.
We have sent a 6-digit verification code to your email. Please enter it below to continue.